Istraživanje „ Uticaj tradicije na mlade Rome “ realizovala je Nevladina organizacija „ Mladi Romi Podgorice “ iz Podgorice. Projekat je započeo u maju 2017. godine i trajao je šest mjeseci. Finansiralo ga je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne. Kako su mladi važan segment društva, smatrali smo da je korisno istražiti njihovu kulturu življenja i razmišljanja o tradiciji i time doprinijeti budućem strateškom planiranju iste kod mladih Roma u Crnoj Gori.
Cilj
Cilj istraživanja bio je utvrđivanje potreba vezanih za kulturu i tradiciju mladih Roma s teritorije opština Podgorice, Nikšić i Herceg Novi. Definisani su i sljedeći specifični ciljevi: Utvrditi kako mladi razumiju kulturu življenja, odnosno u kakvim uslovima žive i koliko su zavisni od roditelja; Utvrditi koje su kulturne potrebe mladih i na koji način se one mogu zadovoljiti; Utvrditi da li različite grupe mladih imaju podjednak pristup i shvatanjima tradicionalnim običajima i kako se to stanje može unaprijediti;Identifikovati barijere na koje mladi nailaze pri zadovoljavanju svojih potreba i kako se one mogu ukloniti;
Metodologija
Metodologija istraživanja, plan i karakteristike uzorka Istraživanje uticaja tradicije na mlade Rome podrazuijmeva izvjestan oprez kad se ima u vidu priroda predmeta. Naime, nije lako odrediti ko su mladi, šta ih suštinski određuje i distancira u odnosu na odrasle, kad mladost počinje a kad se završava. S obzirom na tranzitorne osobine (ka sferi rada i porodici) populacije koja nas interesuje, formirani su uzorak i instrument kojima nastojimo da uočimo i što preciznije izmerimo dinamiku života mladih Roma i Romkinja. U ovom poglavlju ćemo prikazati osnovne osobine instrumenta, plan i tok realizacije uzorka, sociodemografske osobine uzorka i osnovne merne skale formirane na osnovu niza indikatora uzetih iz ispunjenih anketa. Etički principiPostupak intervjuisanja i upotrebe podataka u skladu je s Etičkim kodeksom koji su izradili istraživači Saunders, Lewis and Thornhill (2003, str. 134). Sve ankete sprovedene su na anonimnoj osnovi, što znači da ime anketiranih nije registrovano u obradi podataka i izvještaju istraživanja. Stavovi anketiranih su analizirani i upoređeni bez navođenja imena. U obradi podataka i u izvještaju navedena je samo lista ciljnih grupa i institucija/organizacija čiji su predstavnici i predstavnice bili intervjuisani ili su učestvovali u fokus grupama. Ništa od onoga što su anketirani izjavili neće biti izneseno u drugom dokumentu ili tekstu, niti će biti iskorišćeno ili zloupotrebljeno na bilo koji način. “. Prilikom citiranja podataka iz ovog istraživanja, autori mole one, koji to budu činili, da navedu izvor podataka. IstraživanjeSprovedeno je kvalitativno istraživanje preko ispunjenih anketa koje su uradjene u tri opštine u kojima je najveća koncentracija romske populacije a to su Podgorica, Nikšić i Herceg Novi. Napominjemo da je u obzir uzet i kvalitet života pa je iz tog razloga Herceg Novi ušao u uži izbor obrade.Ispitano je 100 osoba putem anketa sa 16 pitanja i 56 varijabila.
Obrazovanje
Prva analiza koja je potrebna za dalji rad će se vršiti o visini obrazovanja, kako ispitanika, tako i njihovih roditelja kao sredine iz koje potiču. Ispitanike smo odvojili u 4 grupe po visini obrazovanja kao i po genderu. Starost anketiranih se krećala od 15 do 27, samo dva ispitanika imaju 39 i 41 godinu. Od 100 anketiranih u Podgorici, Nikšiću i Herceg Novom, 55 % ispitanika su muškog pola a 45% ženskog. Najveći dio ispitanika je završilo osnovnu školu sa brojkom od 61 dok je višu školu završilo ili trenutno pohadja samo dvije osobe.Broj srednjoškolaca je 22, dok je bez škole 15 osoba. Generalno, “obrazovanje je definirano kao proces podizanja (mladih osoba); ono je sistematsko obučavanje, školovanje i uvježbavanje mladih kao priprema za životni posao; ono je kutura ili razvoj sposobnosti, formiranje karaktera” (Koković, 2009). S obzirom na stepen obrazovanja primjetno je da gotovo svaki četvrti mladi čovjek ispitan (23%) završio ili trenutno završava srednju školu što je u komparaciji sa njihovim roditeljima približno visok postotak. Najveći disparitet uočava se kod završene osnovne škole i prelaska u srednju školu, gdje je dvostruko manje ispitanih završilo ovu vrstu obrazovanja u odnosu na svoje roditelje. Nivo obrazovanja roditelja NIvo obrazovanosti ispitanika nizak srednji višivss200sss1570oss11500nkv1500 Zaposlenost je jedan od bitnijih segmenata u cilju proučavanja shvatanja tradicionalnog načina života, u tu svrhu smo odredili koji je procenat zaposlenosti kod muškaraca i žena. Zaposlenost kod muškaraca Zaposlenost kod žena Da bi konstatovali iz kojeg okruženja ispitanici dolaze, uslovi i obrazpvanje su jako bitan segment u proučavanju tradicionalnih shvatanja. Prema Leksikonu socioloških pojmova, nezaposlenom osobom se smatra “ono lice koje je navršilo određene godine starosti i koje se nađe u jednoj od sljedećih situacija: a) lice je radilo i sposobno je za rad, ali je njegov ugovor o radu istekao ili je privremeno prekinut, a ono želi da radi i traži zaposlenje u cilju zarade, b) lice sposobno za rad, koje ranije nije radilo u svom zanimanju kao plaćeni radnik, c) lice bez zaposlenja koje je sposobno za rad, d) lice koje je privremeno ili trajno otpušteno bez novčane naknade” .Razlog važnosti segmenta privredjivanja biće jasniji ukoliko uporedimo sa trenutnom pozicijom ispitanika u kulturi življenja, odnosno u kojem uredjenju porodice žive.Kao što vidimo na sledećem grafikonu, dominantno je da žive u porodicama u kojima su prisutni više generacija. više generacija u istoj kući 47sa svojim roditeljima 31 sami sa svojom osnovanom porodicom 22 Ogromna većina mladih kažu da žive sa svojim roditeljima. Većina njih smatra da je život sa roditeljima najidealnija situacija za čitavu porodicu. Činjenica da tako veliki broj mladih živi sa svojim roditeljima pojašnjava relativno visok uticaj porodice na svakodnevni život mladih Roma. Od 22 ispitanika koji žive sa svojom osnovanom porodicom, polovina, t.j. 11 je zaposleno dok je kod odnos zaposlenosti kod anketiranih koji su se izjasnili da žive sa roditeljima odnos 36 zaposlenih u odnosu sa 42, što dovodi do zaključka da je u porodicama gdje je prisutno više generacija pod istim krovom veća i ekonomska zavisnost mladih.Na pitanje "Koliko poštujete starije kada je u pitanju tradicija" odgovori su čak u 54% da u potpunosti poštuju starije. Nejčešći odgovor je bio "100%" i " onoliko koliko mi odgovara" Poštovanje starijih po pitanju tradicije Anket je dalje vodila sa pitanjem "Poštovanje Kulture i tradicije" na kojem su bili mogući odgovori a) Puno 46, b) skoro sve 13, c) Malo 33 i d) nikako 8 ispitanika . U komparaciji sa odgovorom da li su u bračnoj zajednici imamo sledeći grafikon gdje vidimo da je u pitanju iskustva, odnosno osobe koje su u bračnoj zajednici više dalo odgovora da je poštovanje Kulture i tradicije njihov izbor. Sledeće pitanje u anketi glasi "Šta mislite koliko je negativan uticaj tradicije na mlade kada je u pitanju tradicija "plaćanja" mlade? , a rezultate vidimo na pr. grafikonu.Medjutim, od onih koji su smatrali da je uticaj ove tradicije negativan 24 osobe su u bračnoj zajednici i na sledeće pitanje: "Da li ste imali učešća u odabiru bračnog partnera, ukoliko nijeste -obrazložite" svi su odgovorili sa "da". Samo je jedna ispitanica izuzetak koja se izrazila sa ne uz obrazloženje: "Nijesam, roditelji su mi predložili mog sadašnjeg muža, meni se svidja na prvi pogled i pristala sam da se udam za njega"Od onih koji smatraju da je ta tradicija pozitivna i da ima drugačije značenje nego što se smatra na prvi pogled, od njih 41, tridesetoro je u bračnoj zajednici i od njih 28 se izjasnilo da je imalo mogućnosti da se izjasni o odabiru bračnog partnera. Dvoje ispitanika je izjavilo negativno sa obrazloženjem sličnim kao i prethodnica, da su joj predložili bračnog partnera i da su bez pogovora prihvatili svoju sudbinu. Kada smo razgovarali o ličnim iskustvima ispitanika koje su stupili u bračnu ili vanbračnu zajednicu mladi, njihova iskustva nam daju uvid i u višeslojne probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju. Prema ličnom iskustvu jednog od ispitanika, koje se ne razlikuje od iskustava ostalih, do toga dolazi zato što porodice žele da se brakovi sklapaju unutar romske zajednice. One imaju veoma snažnu povezanost sa svojom zajednicom, tako da žele da zadrže ove kulturne veze. Porodice misle da znaju šta je najbolje za njihovu djecu. Kada govorimo o pojavnim oblicima maloljetničkih brakova u romskim zajednicama ne može se sa sigurnošću utvrditi koliko je takvih slučajeva. Preporuke kroz analizu ovog istraživanja smo dobili podatke da se većina Roma/Romkinja u nekom trenutku svog života susrela sa ograničenom mogućnosti u uživanju svojih osnovnih ljudskih prava ali u pojedinim slučajevima ne adekvatne reakcije institucija vlasti u polju maloljetničkih brakova. Također tu su konstantne predrasude i stereotipi da je maloljetnički brak isključivo tradicija Roma/kinja i u da je usko povezan sa romskom zajednicom i iz svega navedenog , a sa ciljem stvaranja jasnih promjena unutar i van romske zajednice postoji potreba da se i dalje radi na: učenje djece o njihovom zdravlju koje mora biti dio obrazovnog sistema i to od najranijeg uzrasta đeteta, prilagođeno njihovom uzrastu i njihovim potrebama, razvijati postojeće obrazovne programe i vršnjačke edukacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju, preduzmu sve potrebne mjere radi zaštite djeteta i o tome odmah obavijesti nadležni centar za socijalni rad, a škola u tome ima posebnu obavezu i odgovornost, sprovovođenje programa namijenjenih pomoći i podršci roditeljima adolescenata, aktivnija promocija romske kulture i tradicije, promovisanje pozitvnih primjera Roma/kinja koji su integrisani u društvo sa ciljem smanjenja predrasuda i stereotipa prema romskoj populaciji, romske zajednice i predstavnici/e organa vlasti trebaju zajedno da učestvuju u oblikovanju politika i inicijativa koja se tiču romske populacije